Osnovna europska smjernica za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom je hijerarhija otpada (prevention/re-use/recycling/recovery/disposal) (Europska komisija, 2008). Prvi i najvažniji korak je smanjivanje količina i sprječavanje nastanka otpada na izvoru (prevention). Mnogo proizvoda koji se više ne koriste umjesto odbacivanja mogu se prenamijeniti ili ponovno koristiti (re-use). Dio otpada se može obraditi te se iz njega izdvajaju korisne sirovine od kojih će nastati novi proizvod ili će imati neku drugu upotrebnu vrijednost, kao što je recikliranje (recycling) ili kompostiranje (composting).

Dio otpada koji se ne može ponovno koristiti ili reciklirati može se iskoristiti za dobivanje toplinske i/ili električne energije, odnosno energetski se oporabiti (recovery). I na kraju, najmanje poželjna opcija je odlaganje otpada, korak koji je prihvatljiv samo ako su iscrpljeni svi prethodni koraci (disposal).

Taj postulat slijedi i upravljanje otpadom od hrane. Prvi i najvažniji korak je spriječiti nastanak otpada od hrane. Drugo, ako se otpad može pojaviti zbog viškova, hrana se prvo treba preraspodijeliti ljudima. Treće, ako nije moguće postići ljudsku potrošnju hrane, ona se može se koristiti za hranidbu životinja. Hijerarhija zatim predlaže bilo koja druga industrijska uporaba otpada od hrane, poput proizvodnje energije, bioenergije i sl. Posljednje dvije razine hijerarhije oporavka otpada od hrane su kompostiranje hrane i konačno odlaganje na odlagališta, najmanje poželjno rješenje.